Razine usvojenosti

A. Hrvatski jezik i komunikacija



razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.1.

Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

- određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje

- razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa

- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u oblikovanju teksta

- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost

- objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila na primjerima različitih vrsta tekstova

- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori

- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom

- razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja

- samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnoga jezika uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

RAZINE usvojenosti:

- prema smjernicama govori u skladu s temom govornoga teksta    - zadovoljavajuća

- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta - dobra

- samostalno govori u skladu s temom, oblikom i svrhom govornoga teksta - vrlo dobra

- samostalno govori u skladu s temom, oblikom, svrhom i namjenom govornoga teksta i željenim učinkom na primatelja - iznimna

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, administrativni stil.

Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa: izvješće i intervju.

Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.



razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.2.

Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

- razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje)

- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta

- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja

- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja

- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja

- prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te izdvaja informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te

analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

- tumači obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te organizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

- analizira obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te procjenjuje informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.



razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.3.

Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

- razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)

- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika

- izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja

- razlikuje informacije po važnosti

- određuje glavne ideje u tekstu

- objašnjava osnovna i prenesena značenja

- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te izdvaja informacije i ideje

- objašnjava osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te

opisuje informacije i ideje

- objašnjava obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te organizira informacije i ideje

- objašnjava obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te na raznovrsnim primjerima analizira informacije i ideje

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.



razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.4.

Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

- planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u skladu s određenom strukturom, oblikom te administrativnim i publicističkim funkcionalnim stilom

- istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja

- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva

- razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga i pripovjednog diskursa

- oprimjeruje obilježja administrativnoga i publicističkog stila

- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna obilježja pripovjednoga i opisnoga diskursa

- primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

- prema primjeru piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta

- prema smjernicama piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta

- samostalno piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvarujue obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta

- samostalno piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica; plan pisanja vezanoga teksta opisnoga i pripovjednog diskursa; obilježja administrativnoga i publicističkog stila

- pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.

Otvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa, putopis, životopis.

Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, autobiografija, vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa.

Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.



razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.5.

Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.

- objašnjava rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu

- objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu

- raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove

- određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama sintagme

- opisuje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici

- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina

- objašnjava subjektno-predikatnu sročnost

- primjenjuje morfosintaktička znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta

- prepoznaje morfosintaktička obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u tekstu

- razlikuje morfosintaktička obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi

- razlikuje i opisuje morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanje u novim primjerima

- opisuje morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i funkcionalno primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.6.

Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

- opisuje strukturu jezičnoga znaka

- razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima

- objašnjava uzroke i posljedice višeznačnosti te načine postanka

- razlikuje osnovno i izvedeno te denotativno i konotativno značenje leksema u zadanome kontekstu

- razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu, metonimiju i oksimoron

- tumači leksičko-semantičke odnose u zadanom kontekstu

- opisuje strukturu rječničkoga članka

- služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara

- uočava značenjske odnose među riječima i prepoznaje vrste rječnika

- opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i opisuje vrste rječnika

- razlikuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i pomoću rječnika

- analizira značenjske odnose među riječima na temelju konteksta pomoću rječnika

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- jezični rječnici općega i ograničenoga leksičkog sloja

- leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanO

Ostvarivanje oodgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.



razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.7.

Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.

- objašnjava odnos između jezika, govora i pisma

- opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici

- navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika

- navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga standardnog jezika

- opisuje razliku između standardnoga jezika i supstandardnih idioma

- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik

- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta

- prepoznaje hrvatski jezik kao dio nacionalnog identiteta

-poštuje norme standardnoga jezika u javnoj komunikaciji

- uočava da se služi različitim govorima u svojoj komunikaciji

- razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji

- objašnjava razliku između sastavnica svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji na standardnom jeziku

- primjenjuje znanje o hrvatskome standardnom jeziku kao jeziku javne komunikacije i razlikuje ga od osobnoga idiolekta

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.

B. Književnost i stvaralaštvo

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.

- izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta

- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

- izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog čitateljskog iskustva

- potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove

- objašnjava u čemu uživa dok čita

Ishod se ne ocjenjuje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.

Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.



razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ B.1.2.

Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

- opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja

- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima

- opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine

- analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste, poetske vrste i dramske vrste

- razlikuje književne žanrove i vrste i uočava njihova osnovna obilježja

- tumači tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

- analizira tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

- analizira tematska, žanrovska i jezično-stilska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezne su književne vrste: pripovijest, roman, tragedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor); mit.

Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama), August Šenoa, Prijan Lovro, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Vladimir Nazor, izbor iz poezije (10 pjesama)

Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:

- prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje; uokvirena kompozicija

- poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme

- dramske vrste: drama i kazalište, tragedija i obilježja tragedije, struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, čin, prizor ili slika

- usmeni književni oblici: narodna pjesma; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vic

Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.

U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.

Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.

Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.



razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ B.1.3.

Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.

- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

- opisuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

- uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i kulturnim kontekstima

- prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u tragediji i ljubavnoj poeziji

- potkrjepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je tekst nastao

- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao književni tekst i uočava njegova obilježja

- opisuje književnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao književni tekst

- prepoznaje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu

- opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, srednjovjekovna književnost, predrenesansa i humanizam.

Obvezni književni tekstovi za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama).

Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta tipičnima za klasičnu književnost, srednjovjekovnu književnost, predrenesansu i humanizam. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.

Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ B.1.4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

- oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima

- predstavlja svoj rad individualno ili timski

Ishod se ne ocjenjuje.

Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ C.1.1.

Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

- prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja

- prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu

- analizira svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta

- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena

- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst i koje su funkcije tih odabira

- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja

- objašnjava svrhu medijskog teksta i prema smjernicama objašnjava medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja

- objašnjava svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja

- objašnjava svrhu medijskog teksta, interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja i objašnjava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu

- objašnjava svrhu medijskog teksta, prosuđuje kako su u njemu prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na svakodnevni život primatelja te objašnjava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.

ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ C.1.2

Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

- opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima

- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta

- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima

- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta

- posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju

- uočava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i prepoznaje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

- opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

- objašnjava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i tumači njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

- analizira elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.

Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

Proslijedili ste tu poruku ned, 29.11.2020. 15:45BTBožana Tenjined, 29.11.2020. 13:36Primatelj:

• Božana Tenji

Nabavite Outlook za AndroidBTBožana Tenjined, 6.9.2020. 20:41Primatelj:

• mapalea@gmail.com

Proslijedili ste tu poruku ned, 29.11.2020. 13:36BTBožana Tenjisub, 5.9.2020. 13:34Primatelj:

• Saša Vrbanjac

A. Hrvatski jezik i komunikacija

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.1.

Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

- određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje

- razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa

- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u oblikovanju teksta

- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost

- objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila na primjerima različitih vrsta tekstova

- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori

- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom

- razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja

- samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnoga jezika uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

- prema smjernicama govori u skladu s temom govornoga teksta

- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta

- samostalno govori u skladu s temom, oblikom i svrhom govornoga teksta

- samostalno govori u skladu s temom, oblikom, svrhom i namjenom govornoga teksta i željenim učinkom na primatelja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, administrativni stil.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa: izvješće i intervju.

Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.2.

Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

- razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje)

- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta

- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja

- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja

- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja

- prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te izdvaja informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te

analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

- tumači obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te organizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

- analizira obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te procjenjuje informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.3.

Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

- razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)

- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika

- izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja

- razlikuje informacije po važnosti

- određuje glavne ideje u tekstu

- objašnjava osnovna i prenesena značenja

- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te izdvaja informacije i ideje

- objašnjava osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te

opisuje informacije i ideje

- objašnjava obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te organizira informacije i ideje

- objašnjava obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te na raznovrsnim primjerima analizira informacije i ideje

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.4.

Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

- planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u skladu s određenom strukturom, oblikom te administrativnim i publicističkim funkcionalnim stilom

- istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja

- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva

- razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga i pripovjednog diskursa

- oprimjeruje obilježja administrativnoga i publicističkog stila

- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna obilježja pripovjednoga i opisnoga diskursa

- primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

- prema primjeru piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta

- prema smjernicama piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta

- samostalno piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvarujue obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta

- samostalno piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica; plan pisanja vezanoga teksta opisnoga i pripovjednog diskursa; obilježja administrativnoga i publicističkog stila

- pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa, putopis, životopis.

Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, autobiografija, vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa.

Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.5.

Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.

- objašnjava rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu

- objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu

- raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove

- određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama sintagme

- opisuje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici

- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina

- objašnjava subjektno-predikatnu sročnost

- primjenjuje morfosintaktička znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta

- prepoznaje morfosintaktička obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u tekstu

- razlikuje morfosintaktička obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi

- razlikuje i opisuje morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanje u novim primjerima

- opisuje morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i funkcionalno primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.6.

Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

- opisuje strukturu jezičnoga znaka

- razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima

- objašnjava uzroke i posljedice višeznačnosti te načine postanka

- razlikuje osnovno i izvedeno te denotativno i konotativno značenje leksema u zadanome kontekstu

- razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu, metonimiju i oksimoron

- tumači leksičko-semantičke odnose u zadanom kontekstu

- opisuje strukturu rječničkoga članka

- služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara

- uočava značenjske odnose među riječima i prepoznaje vrste rječnika

- opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i opisuje vrste rječnika

- razlikuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i pomoću rječnika

- analizira značenjske odnose među riječima na temelju konteksta pomoću rječnika

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- jezični rječnici općega i ograničenoga leksičkog sloja

- leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanom kontekstu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ A.1.7.

Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.

- objašnjava odnos između jezika, govora i pisma

- opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici

- navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika

- navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga standardnog jezika

- opisuje razliku između standardnoga jezika i supstandardnih idioma

- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik

- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta

- prepoznaje hrvatski jezik kao dio nacionalnog identiteta

-poštuje norme standardnoga jezika u javnoj komunikaciji

- uočava da se služi različitim govorima u svojoj komunikaciji

- razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji

- objašnjava razliku između sastavnica svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji na standardnom jeziku

- primjenjuje znanje o hrvatskome standardnom jeziku kao jeziku javne komunikacije i razlikuje ga od osobnoga idiolekta

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.

B. Književnost i stvaralaštvo

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.

- izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta

- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

- izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog čitateljskog iskustva

- potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove

- objašnjava u čemu uživa dok čita

Ishod se ne ocjenjuje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ B.1.2.

Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

- opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja

- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima

- opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine

- analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste, poetske vrste i dramske vrste

- razlikuje književne žanrove i vrste i uočava njihova osnovna obilježja

- tumači tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

- analizira tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

- analizira tematska, žanrovska i jezično-stilska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezne su književne vrste: pripovijest, roman, tragedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor); mit.

Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama), August Šenoa, Prijan Lovro, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Vladimir Nazor, izbor iz poezije (10 pjesama)

Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:

- prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje; uokvirena kompozicija

- poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme

- dramske vrste: drama i kazalište, tragedija i obilježja tragedije, struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, čin, prizor ili slika

- usmeni književni oblici: narodna pjesma; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.

U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.

Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.

Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ B.1.3.

Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.

- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

- opisuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

- uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i kulturnim kontekstima

- prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u tragediji i ljubavnoj poeziji

- potkrjepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je tekst nastao

- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao književni tekst i uočava njegova obilježja

- opisuje književnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao književni tekst

- prepoznaje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu

- opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, srednjovjekovna književnost, predrenesansa i humanizam.

Obvezni književni tekstovi za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama).

Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta tipičnima za klasičnu književnost, srednjovjekovnu književnost, predrenesansu i humanizam. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.

Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ B.1.4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

- oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima

- predstavlja svoj rad individualno ili timski

Ishod se ne ocjenjuje.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ C.1.1.

Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

- prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja

- prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu

- analizira svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta

- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena

- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst i koje su funkcije tih odabira

- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja

- objašnjava svrhu medijskog teksta i prema smjernicama objašnjava medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja

- objašnjava svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja

- objašnjava svrhu medijskog teksta, interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja i objašnjava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu

- objašnjava svrhu medijskog teksta, prosuđuje kako su u njemu prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na svakodnevni život primatelja te objašnjava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

razina usvojenosti:

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

SŠ HJ C.1.2

Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

- opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima

- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta

- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima

- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta

- posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju

- uočava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i prepoznaje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

- opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

- objašnjava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i tumači njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

- analizira elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.